Sadržaj:

I. OPŠTE ODREDBE

II. RADNI ODNOS

III . UGOVOR O RADU

IV. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD

V. PRIJEM PRIPRAVNIKA

VI. RADNO VRIJEME

VII. ODMORI I ODSUSTVA

VIII. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA

IX. PLACA I DODACI NA PLACU

X. NAKNADA PLACE

XI. ZABRANA TAKMICENJA ZAPOSLENIKA SA POSLODAVCEM

XII. VIJECE ZAPOSLENIKA

XIII.USLOVI ZA RAD SINDIKATA I ZAŠTITA SINDIKALNOG POVJERENIKA

XIV. KOLEKTIVNO OSIGURANJE

XV. PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA NACIN RJEŠAVANJA SPOROVA

XVI. ŠTRAJK

XVII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

- ANEX KOLEKTIVNOM UGOVORU

 

Na osnovu clana 112 Zakona o radu (Sužbene novine Federacije BiH br. 43/99, 33/00 i 29/03), cl.2. Opceg Kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH (Službene novine FBiH br. 54/05), te cl. 5. i 46. Statuta Sindikata radnika tregovine Bosne i Heregovine SINDIKAT RADNIKA TRGOVINE BOSNE i HERCEGOVINE Sarajevo i _________________________________ zakljucili su __________. 200_.god.

I. OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu Ugovor) ureduju se prava i obaveze ugovornih strana koja proizilaze iz rada i po osnovu rada, a u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

Član 2.

Zaposlenik u smislu ovog ugovora je fizicko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.
Poslodavac iz ovog ugovora je fizicko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao na osnovu ugovora o radu.

Teritorija i subjekti na koje se primjenjuje Kolektivni ugovor

Član 3.

Ovaj Ugovor zakljucuje se i primjenjuje na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.Ugovor je obavezujuci i važi za sva pravna i fizicka lica bez obzira na vlasnicku strukturu kapitala u njima

Član 4.

Ugovor se odnosi na pravna i fizicka lica koja obavljaju sljedece djelatnosti:
- trgovina na veliko i malo
- trgovinske usluge (posredovanje, zastupanje, komisione usluge)
- ostale usluge (uskladištenje, špedicija, kontrola kvaliteta i kvantiteta robe)
- robne berze i marketing
- tržnice na veliko i malo
- trgovinski centri, stocne pijace, vašari i sajmovi
- ugostiteljstvo i turizam
- poslovne, intelektualne, ekonomske, organizaciono tehnološke usluge
- zanatske usluge
- druge djelatnosti u oblasti prometa i pružanja usluga

Odredbe ovog ugovora odnose se i na strane koje, prema odredbama Zakona o radu ( u daljem tekstu Zakon) mogu biti strane kolektivnog ugovora, a koje mu naknadno pristupe.

Trajanje Kolektivnog ugovora

Član 5.

Ovaj ugovor se zakljucuje na neodredeno vrijeme.

II . RADNI ODNOS

Član 6.

Nacin i postupak zasnivanja radnog odnosa vrši se prema zakonu.
Danom zasnivanja radnog odnosa smatra se dan zakljucivanja ugovora o radu izmedu poslodavca i zaposlenika.

Član 7.

Opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa propisani su zakonom i ovim Ugovorom, a posebne uslove koji se odnose na strucnu spremu, posebna specijalisticka znanja, radno iskustvo i dr. propisuje poslodavac.
Lice koje traži zaposlenje i zaposlenik koji ispunjavaju opšte i posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa ne mogu biti stavljeni u nepovoljniji položaj zbog rase, pola, jezika, vjere i nacije, socijalnog porijekla, pripadnosti ili nepripadnosti politickoj stranci ili sindikatu.

III . UGOVOR O RADU

Član 8.

Ugovor o radu zakljucuje se u pismenoj ili usmenoj formi
Ugovor o radu u pismenoj formi sadrži, narocito, podatke o
1. naziv i sjedište poslodavca
2. ime, prezime i adresa zaposlenika,
3. trajanja ugovora o radu
4. datum otpocinjanja rada,
5. mjesto rada
6. tacno definisano radno mjesto na kojem se zaposlenik zapošljava i kratak opis poslova,
7. dužina i raspored radnog vremena,
8. uslovi rasporeda zaposlenika iz jednog mjesta rada u drugo,
9. osnovna plata, kriteriji složenosti poslova, dadaci na platu, kao i vrijeme isplate primanaja na koja zaposlenik ima pravo,
10. trajanje placenog godišnjeg odmora, odnosno nacin odredivanja trajanja istog,
11. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati zaposlenik i poslodavac,
12. druga prava i obaveze poslodavca i zaposlenika.
Umjesto podataka iz stava 1. tac.7 do 12 ovog clana , može se u ugovoru o radu naznaciti odgovarajuci zakon, Kolektivni ugovor, ili pravilnik o radu kojim su uredena ta pitanja

Član 9.

Ako poslodavac ne zakljuci Ugovor o radu sa zaposlenikom u pismenoj formi iz clana 8 ovog Ugovora, dužan je da zaposleniku uruci pismenu izjavu koja sadrži podatke iz clana 8 stav 2 ovog Ugovora
Pismenu izjavu iz stava 1 ovog clana poslodavac je dužan uruciti zaposleniku:
1. u roku od jednog mjeseca od dana kada zaposlenik otpocne da radi kod poslodavca kada se radi o Ugovoru na neodredeno vrijeme,
2. najkasnije na dan kada zaposlenik otpocne da radi za poslodavca kada se radi o Ugovoru o radu na odredeno vrijeme

Ako poslodavac ne uruci pismenu izjavu o Ugovoru o radu na odredeno vrijeme, takav Ugovor smatrace se Ugovorom zakljucenim na neodredeno vrijeme, ukoliko poslodavac ne dokaže da je Ugovor o radu zakljucen na odredeno vrijeme.

Član 10.

Prije stupanja na rad zaposlenika, mora mu se omoguciti upoznavanje sa sadržajem Kolektivnog ugovora i Pravilnika o radu kojima se ureduju njegova prava i obaveze

Probni rad

Član 11.

Prilikom sklapanja Ugovora o radu može se ugovoriti probni rad
Probni rad ne može trajati duže od 6 mjeseci i to za poslove:
-za poslove III i IV stepena 3 mjeseca
-za poslove V i VI stepena 4 mjeseca
-za poslove VII i VIII stepena 6 mjeseci

Otkazni rok za zaposlenike koji nisu zadovoljili za vrijeme probnog rada iznosi najmanje 7 dana

Član 12.

Ukoliko se zaposlenik upucuje na rad u inostranstvo, predhodno se zakljucuje poseban ugovor.
Ugovor iz stava 1. ovog clana, pored podataka iz clana 8 ovog Ugovora sadrži i podatke:
1. trajanje rada u inostranstvu
2. valuti u kojoj ce se isplacivati plata i ostala primanja na koja zaposlenik ima pravo za vrijeme rada u inostranstvu,
3. uslovima vracanja u zemlju
4. druge podatke u skladu sa Zakonom o radu i ovim Ugovorom

Član 13.

Strani državljani zasnivaju radni odnos i zakljucuju ugovor o radu u skladu sa zakonom.
Ugovorom o radu koji poslodavac zakljucuje sa stranim državljaninom ne može se propisati manji ni veci obim prava i obaveza od obima prava i obaveza koji je utvrden domacem zaposleniku za obavljanje iste vrste i obima posla.

IV . OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD

Član 14.

Poslodavac može, u skladu sa potrebama rada, omoguciti zaposleniku obrazovanje,osposobljavanje i usavršavanje za rad.
Zaposlenik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.
Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvodenja novog nacina ili organiziranja rada, omoguciti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.
Prava i obaveze izmedu zaposlenika koji se upucuje na obrazovanje i poslodavca, utvrduje se posebnim ugovorom u skladu sa ovim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

V.PRIJEM PRIPRAVNIKA

Član 15.

Poslodavac može zakljuciti ugovor o radu sa pripravnikom.
Pripravnik je zaposlenik koji prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovao, radi strucnog osposobljavanja za samostalan rad, s tim da dužina pripravnickog osposobljavanja, s obzirom na stepen strucne spreme, može trajati:
- za poslove III i IV stepena 6 mjeseci
- za poslove V i VI stepena 9 mjeseci
- za poslove VII i VIII stepena 12 mjeseci
Pripravnik obavlja pripravnicki staž po programu kojeg je poslodavac dužan utvrditi pravilnikom o radu.

VI.RADNO VRIJEME

Član 16.

Radno vrijeme zaposlenika traje najduže 40 sata sedmicno.
Pocetak i završetak radnog vremena, ukljucujuci i vrijeme odmora tokom rada poslodavac reguliše pravilnikom o radu ili pisanom odlukom.
Sedmicno radno vrijeme resporeduje se na najviše 6 dana

Prekovremeni rad

Član 17.

Prekovremeni rad ne smije se narediti zaposleniku kojem je to po Zakonu zabranjeno.
Za prekovremeni rad zaposlenice majke sa djetetom od 1 do 6 godina starosti potrebna je njezina saglasnost
U hitnom prekovremenom radu zaposlenika, poslodavac je obavezan u pravilu obavjestiti najkasnije jedan dan prije, osim u slucajevima iznenadne potrebe koja se nije mogla predvidjeti

Preraspodjela radnog vremena

Član 18.

Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme može se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda krace od punog radnog vremena, s tim da prosjecno radno vrijeme ne može biti duže od 52 sata sedmicno, a za sezonske poslove najduže 60 sati sedmicno.
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjecno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odredenog pravilnikom o radu, ne može biti duže od 40 sati u sedmici.
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

VII . ODMORI I ODSUSTVA

Dnevni odmor

Član 19.

Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na dnevni odmor u toku radnog vremena u trajanju od najmanje 30 minuta.
Ugovorom o radu i Pravilnikom o radu regulisat ce se nacin ostvarivanja prava na odmor tokom rada zaposlenika koji radi na poslovima koji ne omogucavaju prekid rada radi korištenja tog odmora
Vrijeme odmora u toku radnog dana ne uracunava se u radno vrijeme

Sedmicni odmor

Član 20.

Zaposlenik ima pravo na sedmicni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog sedmicnog odmora osigurava mu se jedan dan u periodu odredenom prema dogovoru poslodavca i zaposlenika.

Godišnji odmor

Član 21.

Zaposlenik za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na placeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
Na broj dana godišnjeg odmora iz stava 1. ovog clana, zaposlenik ima pravo na godišnji odmor u dužem trajanju po osnovu slijedecih kriterija:
a. ) radni staž
od 2 do navršenih 5 godina 1 radni dan
od 6 do navršenih 10 godina 2 radna dana
od 11 do navršenih 15 godina 5 radnih dana
od 16 do navršenih 20 godina 8 radnih dana
od 21 do navršenih 25 godina 10 radnih dana
preko navršenih 26 godina 12 radnih dana
b.) zdravstveni i socijalni uslovi zaposlenika
- roditelju i staratelju do 7 godina 1 dan za svako dijete
- samohranom roditelju i staratelju do
10 godina 1 dan za svaklo dijete
- samohranom roditelju i staratelju sa
hendikepiranim djetetom 2 dana za svako dijete
- invalidu 2 dana
c.) uslovi rada
- rad na poslovima sa otežanim uslovima rada 1 dan

Maloljetni zaposlenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.
Zaposlenik koji radi na poslovima na kojima se uz primjenu mjera zaštite na radu , nije moguce zaštititi od štetnih uticaja, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje od 30 radnih dana, što se posebno ureduje pravilnikom o radu

Član 22.

Plan korištenja godišnjih odmora donosii poslodavac , najkasnije do 31.marta tekuce godine i prezentira ga zaposlenicima.
O vremenu i trajanju godišnjeg odmora zaposlenik mora dobiti pismeno rješenje, najmanje 15 dana prije korištenja.
U vrijeme trajanja godišnjeg odmora ne uracunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se zaposleniku priznaje u staž osiguranja.
Ako je rad organizovan u manje od šest radnih dana u sedmici, pri utvrdivanju trajanja godišnjeg odmora racunaju se samo radni dani u sedmici.

Placeno odsustvo

Član 23.

Zaposlenik ima pravo na placeno odsustvo do 7 dana u jednoj kalendarskoj godini u slijedecim slucajevima:
- zakljucivanja braka do 5 radnih dana
- rodenje ili sklapanje braka djeteta do 3 radna dana
- smrti clana porodice do 7 radnih dana
- smrti roditelja supružnika do 3 radna dana
- teške bolesti clana porodice do 3 radna dana
- selidbe do 2 radna dana
- dobrovoljni davalac krvi 1 radni dan
Clanom porodice u smislu stava 1. ovog clana smatraju se bracni, odnosno vanbracni drug, dijete (bracno, vanbracno, usvojeno, pastorce i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, ocuh, maceha, usvojilac, djed i baba (po ocu i majci) braca i sestre.
Ako se tokom kalendarske godine ponovi neki od smrtnih slucajeva, zaposlenik ima pravo na placeno odsustvo i ako je u toku godine iskoristio po drugim osnovama svih sedam dana.
U toku jedne kalendarske godine zaposlenik ima pravo na placeno odsustvo 2 radna dana radi zadovoljenja svojih vjerskih potreba.
Zaposlenik ima pravo na placeno odsustvo i za vrijeme obrazovanja, strucnog osposobljavanja , usavršavanja i drugim slucajevima utvrdenim pravilnikom o radu.

Neplaceno odsustvo

Član 24.

Zaposleniku se na njegov zahtjev može odobriti neplaceno odsustvo do 30 dana u slijedecim slucajevima:
- njega clana porodice
- gradnja ili popravka kuce ili stana
- lijecenja na vlastiti trošak
- obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak
- u drugim opravdanim slucajevima.
Uslovi i nacin pod kojima se može koristiti neplaceno odsustvo iz stava 1 ovog clana utvrditi ce poslodavac pravilnikom o radu.
Ako to okolnosti zahtijevaju i dopuštaju, neplaceno odsustvo iz stava 1. ovog clana, može se odobriti u trajanju dužem od 30 dana.
Zaposlenik ima pravo na neplaceno odsustvo do 2 radna dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba.
Za vrijeme odsustva iz stava 1. , 3. i 4 ovog clana, prava i obaveze zaposlenika koja se sticu na radu i po osnovu rada, miruju

VIII. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA

Član 25.

Poslodavac je dužan obezbijediti uslove rada i sve potrebne mjere licne i kolektivne zaštite na radu kojima se štiti fizicko i psihicko zdravlje i licna i kolektivna bezbjednost zaposlenika u procesu rada, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i drugim propisima iz oblasti zaštite na radu.

Član 26.

Zaposlenik ima pravo odbiti da radi ako mu nisu obezbijedena propisana sredstva zaštite na radu.
Zaposlenik koji u slucaju ozbiljne i prijetece opasnosti za život i zdravlje napusti svoje radno mjesto ili opasno podrucje, ne smije zbog tog postupka biti doveden u nepovoljan položaj i uživa zaštitu od bilo kakvih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke dužan se izložiti opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.
U slucajevima iz stava 1. i 2. zaposlenik je dužan obavijestiti odgovorno lice.

Član 27.

Ukoliko zaposlenik samoinicijativno ne koristi sredstva zaštite na radu, ne odbije izvršavanje poslova ako mu zaštitna sredstva nisu obezbijedena, i zbog toga doživi nesrecu na poslu, gubi pravo na zaštitu zbog povrede na radu.

Član 28.

Ako se utvrdi da poslodavac nije obezbijedio propisana sredstva zaštite na radu ili da je prisilio zaposlenika da radi bez tih sredstava, a zaposlenik zbog toga doživi nesrecu na poslu, poslodavac snosi sve troškove lijecenja i naknadu štete pricinjene zaposleniku.

Član 29.

Provodenje mjera zaštite na radu obezbjeduje poslodavac u skladu sa odgovarajucim propisima o zaštiti na radu.

Član 30.

Zaposleniku, koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.
Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno uticati na ostvarivaje prava zaposlenika iz radnog odnosa.
Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeca zaposlenika, odnosno Sindikata ako isto nije formirano ili nema uslova za njegovo formiranje, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.

IX. PLACA I DODACI NA PLACU

Član 31.

Poslodavac je obavezan zaposleniku za obavljeni rad isplatiti placu, koja se
sastoji od:
- osnovne place,
- povecane place po osnovu radnog staža,
- ostalih dodataka na placu.

Član 32.

Placa se isplacuje za period koji ne može biti duži od 30 dana.

Član 33.

Podaci o placama po odredbama ovog ugovora i pravilnika o radu su javni.
Podaci o pojedinacnim isplatama nisu javni.

Član 34.

Osnovna plata je najniži iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuce grupe složenosti, normalne uslove rada i rezultate rada
Normalnim radom smatra se ostvareni planirani radni doprinos utvrden pravilnikom o radu ili uobicajenim za obavljanje odredenih poslova.
Složenost poslova radnog mjesta u smislu ovog Ugovora sadrži:
- znacaj radnog mjesta u poslovanju
- potreban stepen obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta
- stepen odgovornosti radnog mjesta
- potrebno radno iskustvo
- zahtjevani stepen kreativnosti i inicijativnosti
- ostale psihofizicke osobine potrebne za rad na odredenom radnom mjestu

Osnovna placa je proizvod najniže neto place i odgovarujeceg koeficijenta složenosti poslova koje zaposlenik obavlja

Najniža placa

Član 35.

Najniža bruto placa se utvrduje Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu, s tim da bruto satnica sa doprinosima iz place, doprinosima na placu i porezom na placu ne može biti manja od______KM
Najniža neto satnica nemože biti manja od_______KM
Najniža neto placa je osnovica za obracun osnovne place zaposlenika.

Član 36.

Najniža bruto satnica uskladuje se sa povecanjem troškova života, rasta cijena na malo i ukupnog privrednog razvoja najmanje jednom godišnje Odlukom Vlade Federacije BiH na temelju usaglašenih stavova socijalnih partnera Ekonomsko socijalnog vijeca za teritoriju Federacije BiH.
Ukoliko su troškovi života u posljednja tri mjeseca povecaju najmanje 5 %, vrši se obavezno uskladivanje najniže bruto satnice.

Utvrdivanje koeficijenta za obracun osnovne place

Član 37.

Pravilnikom o radu, može se izvršiti vrednovanje poslova, odnosno utvrdivanje koeficijenata složenosti, kao i normi gdje je to potrebno.
Zaposlenici moraju unaprijed biti upoznati sa grupom složenosti poslova i radnim normama za koje zakljucuju Ugovor o radu.

Pravo na povecanu osnovnu placu

Član 38.

Zaposlenik i ma pravo na povecanu osnovnu placu za otežane uvjete rada (buka , vlaga, prašina, mracne prostorije, rad pri obojenoj svjetlost, teški fizicki poslovi i slicno) kao i za rad gdje je Zakonom propisana primjena sredstava zaštite na radu.
Povecanje place iz stava 1 ovog clana zaposlenik ima pravo u najmanjem iznosu od 30 % od bruto satnice

Pravo na povecanu placu

Član 39.

Zaposlenik ima pravo na povecanu placu za:
- prekovremeni rad najmanje 30 % od bruto satnice
- nocni rad najmanje 30 % od bruto satnice
- rad na dan sedmicnog odmora najmanje 50 % od bruto satnice
- za rad u dane državnog i vjerskog praznika najmanje 50 % od bruto satnice
- za dvokratni rad s prekidima dužim od jednog sata 15 % od bruto satnice

Dodaci se medusobno ne iskljucuju.

Član 40.

Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, mogu se utvrditi kriteriji i mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada i stimulacija zaposlenika za ostvarivanje vecih rezultata rada.
Zaposlenik se mora unaprijed upoznati sa kriterijima i mjerilima za utvrdivanje stimulativnog dijela place, koji se obracunava u postotku ili u apsolutnom iznosu.

Pravo na povecanu placu za godine radnog staža

Član 41.

Osnovna placa uvecava se za svaku godinu radnog staža kod tog poslodavca za 0,6 % s tim da ukupno povecanje ne može biti vece od 20 %.
Pod radnim stažom u smislu stava 1 ovog clana podrazumjeva se i radni staž proveden kod poslodavca u slucaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog položaja ( npr. Zbog prodaje, nasljedivanja, spajanja, pripajanja, promjene oblika društva i slicno)

Član 42.

Placa pripravnika iznosi 80% osnovne plate pripadajuceg radnog mjesta.

Član 43.

Za vrijeme probnog rada, zaposleniku pripada plata radnog mjesta na kojem se obavlja probni rad.

Član 44.

Za vrijeme zamjene odsutnog zaposlenika, zaposleniku pripada placa onog radnog mjesta koje je za zaposlenika povoljnije.
Pravo na platu iz prethodnog stava pripada zaposleniku kada obavlja poslove zamjene najmanje 15 radnih dana.

Član 45.

Zaposleniku - invalidu, od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrdene opasnosti od invalidnosti, odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije i rasporedom na odgovarajuce radno mjesto, pripada plata u iznosu radnog mjesta na kojem je radio do nastanka tih okolnosti, ako je to za zaposlenika povoljnije.

X . NAKNADA PLACE

Član 46.

Zaposleniku pripada naknada place u visini place kao da je radio u slijedecim slucajevima:
- godišnjeg odmora
- placenog odsustva
- državnog, vjerskog i neradnih dana utvrdenih zakonom
- za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo bez krivice zaposlenika
- ako zaposlenik odbije raditi zato što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu. dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu.
- obrazovanja, prekvalifikacije i strucnog osposobljavanja u skladu sa potrebama poslodavca.
- obrazovanje ili osposobljavanje sindikalnih povjerenika.
Pravilnikom o radu mogu se utvrditi i drugi vidovi naknada za specificne slucajeve.

Član 47.

U slucaju odsustvovanja zaposlenika sa rada zbog bolovanja zaposleniku pripada naknada place utvrdena propisima o zdravstvenom osiguranju.

Pravo na ishranu u toku radnog vremena (topli obrok)

Član 48.

Zaposlenik ima pravo na ishranu u toku rada.
Ukoliko ishranu poslodavac ne obezbjeduje, poslodavac je obavezan zaposleniku isplatiti novcanu nadokandu za ishranu, u visini najmanje 25% prosjecne place na podrucju Federacije Bosne i Hercegovine isplacene u prethodna tri mjeseca.

Pravo na prevoz na posao i sa posla

Član 49.

Zaposlenik ima pravo na obezbijeden prijevoz na posao i sa posla u skladu sa Pravilnikom o radu odnosno Ugovormo o radu.

Regres za godišnji odmor

Član 50.

Zaposlenik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u visini najmanje 60 % prosjecne neto place svih zaposlenih ostvarene kod posladavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa i pod uvjetom da privredni subjekt-poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završio sa gubitkom.

Pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju

Član 51.

Zaposlenik ima pravo na otpremninu u slucaju kada odlazi u penziju.
Otpremnina ne može biti niža od tri prosjecne place ostvarene u Federaciji BiH ili njegove plate ostvarene u prethodnom periodu, ovisno od toga šta je zaposleniku povoljnije.

Pravo na otpremninu u slucaju otkaza

Član 52.

U slucaju otkaza, zposlenik ima pravo na otpremninu u slucajevima i pod uvjetima utvrdenim clanom 100 Zakona o radu

Pravo na dnevnice

Član 53.

Zaposleniku pripada pravo na placene troškove prilikom službenog putovanja (dnevnica)
Visina dnevnice i nacin placanja ostalih putnih troškova utvrdit ce se pravilnikom o radu a na osnovu propisa koje donese Vlada Federacije BiH.

Naknada troškova zbog odvojenog života od porodice

Član 54.

Zaposlenik koji je privremeno upucen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice, ima pravo na mjesecnu naknadu troškova zbog odvojenog života od porodice.
Visina troškova iz stava 1 ovog clana iznosi 70 % prosjecne place Federacije BiH
Naknadu za odvojeni život iz stava 2 ovog clana umanjuje se za iznos troškova smještaja ako je smještaj osiguran.

Naknada za rad na terenu (dodatak)

Član 55.

Zaposlenik koji je zbog prirode poslova koje obavlja upucen na rad na terenu van mjesta boravka zaposlenika u trajanju dužem od 30 dana neprekidno ima pravo na terenski dodatak.
Visina terenskog dodatka iznosi 75 % dnevnice koja se isplacuje u tom periodu.

Pravo na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

Član 56.

Zaposleniku kojem je odobreno korištenje privatnog auta u službene svrhe, ima pravo na naknadu troškova u iznosu od 25% od cijene litre benzina (super 98) po predenom kilometru.
Pravo na korištenje privatnog auta u službene svrhe, odreduje poslodavac.

Pravo na naknadu ucenicima i studentima

Član 57.

Poslodavac je obavezan isplatiti naknadu ucenicima i studentima za vrijeme prakse u visini:
- za prvu i drugu godinu srednjeg obrazovanja i više škole ili fakulteta 30% osnovne plate tog radnog mjesta kod poslodavca.
- za trecu i cetvrtu godinu srednjeg obrazovanja ili fakulteta 50% osnovne plate tog radnog mjesta kod poslodavca.

Naknada za slucaj smrti zaposlenika i clana uže porodice
i teže invalidnosti zaposlenika

Član 58.

Zaposlenik ili njegova porodica imaju pravo na pomoc u slijedecim slucajevima
- Uvecana naknada u slucaju smrti zaposlenika u visini od tri prosjecno ostvarene plate u Federaciji BJH ili plata zaposlenika, ako je to za njega povoljnije.
- Uvecana naknada u slucaju smrti clana uže porodice od dvije prosjecno ostvarene plate u Federaciji BiH ili plate zaposlenika, ako je to za njega povoljnije.
- Uvecana naknada zbog invalidnosti zaposlenika u visini od tri prosjecno ostvarene plate u Federaciji BiH ili njegovih plata, ovisno šta je za zaposlenika povoljnije.
- Uvecana naknada zbog bolovanja dužeg od 90 dana u visini jednokratne pomoci .

Ostale naknade

Član 59.

Poslodavac može samostalno ili na osnovu odluke vlasnika kapitala da odlucuje o nagradi zaposlenika po osnovu dobiti i na druge nacine, povodom vjerskih, nacionalnih i državnih praznika, a sa ciljem stimulacije i postizanja boljih rezultata rada, ostvarenih ušteda, racionalizacije i inovacije.

XI. ZABRANA TAKMICENJA ZAPOSLENIKA SA POSLODAVCEM

Član 60.

Zaposlenik ne može bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tudi racun zakljucivati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.
Zaposlenici su obavezni cuvati sve poslovne tajne.
Nepridržavanje ovih odredbi predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa.

Član 61.

Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se odredeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne može zaposliti kod drugog lica koje je u tržišnoj konkurenciji sa poslodavcem i da ne može za svoj racun ili za racun treceg lica, sklapati poslove kojima se takmici sa poslodavcem.
Ugovor iz stava 1. ovog clana može biti sastavni dio ugovora o radu, a zaposlenika obavezuje samo ako je i poslodavac preuzeo obavezu u skladu sa Zakonom o radu.

Član 62.

Ugovorena zabrana takmicenja obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da ce zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplacivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosjecne plate isplacene zaposleniku u periodu od 3 mjeseca prije prestanka Ugovora o radu.
Naknadu iz stava 1 ovog clana poslodavac je dužan isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.

XII. VIJECE ZAPOSLENIKA

Član 63.

Zaposlenici kod poslodavaca koji zapošljava najmanje 15 zaposlenika, imaju pravo da formiraju vijece zaposlenika, koje ce ih zastupati kod poslodavca u zaštiti njihovih prava i interesa.
Ako nema uslova za formiranje vijeca zaposlenika, njegovu funkciju može preuzeti Sindikalna podružnica formirana kod tog poslodavca.

Član 64.

Vijece zaposlenika se formira na zahtjev sindikata ili najmanje 20% zaposlenika,u skladu sa Zakonom o vjecu zaposlenika.

XIII. USLOVI ZA RAD SINDIKATA I ZAŠTITA INDIKALNOG POVJERENIKA

Član 65.

Zaposlenici imaju pravo sindikalnog organizovanja u skladu sa medunarodnim konvencijama, zakonom, ovim ugovorom i statutom sindikata.
Sindikalno organizovanje poslodavac ili organ upravljanja, bez obzira na vrstu vlasništva ne može ograniciti niti zabraniti.

Član 66.

Poslodavac je dužan u skladu sa svojim mogucnostima za rad sindikata osigurati slijedece uslove:
- prostor za rad i održavanje sindikalnih sastanaka bez naknade troškova,
- strucne, tehnicke i administrativne usluge za rad sindikata u mjeri u kojoj je to neophodno za ostvarivanje sindikalne funkcije.
- obracun i naplatu sindikalne clanarine putem platne liste clanova sindikata po podacima sindikata, te istu doznaciti na žiro racun sindikata.
- placeno odsustvo za vrijeme sindikalnog obrazovanja.

Clan 67.

Sindikat kod poslodavca djeluje u skladu sa sindikalnim pravilima.
Sindikat je dužan odluku o izboru, odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika, dostaviti poslodavcu.
Sindikalnom povjereniku poslodavac mora osigurati uslove za nesmetano obavljanje aktivnosti koje se odnose na zaštitu i unapredenje prava i interesa clanova sindikata.
Za ostvarivanje prava iz stava 3. ovog clana, poslodavac je obavezan obezbijediti pristup podacima i informacijama koje su važne za ostvarenje tog prava.

Član 68.

Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalno povjereništvo, ima sva prava i obaveze zaposlenickog vijeca, ako ono nije izabrano, uz pisani sporazum sa poslodavcem.
Sindikalni povjerenik obavezan je svoju aktivnost obavljati tako da ne šteti uspješnosti poslovanja poslodavca.
Pravo na sindikalnu aktivnost sa naknadom place shodno stava l. ovog clana, Glavni sindikalni povjerenik ostvaruje ovisno o broju clanova sindikata kod poslodavca i to tako, da za svakog clana sindikata ima pravo na tri sata aktivnosti tokom kalendarske godine.
Poslodavac je obavezan omoguciti odsustvo sa rada sa naknadom plate do 30 dana u toku jedne kalendarske godine, clanu Kantonalnog odbora sindikata, kao i clanu organa i tijela STBiH odnosno Saveza Samostalnih sindikata BiH.

Član 69.

Sindikalnom aktivisti za vrijeme obavljanja sindikalnog rada i šest mjeseci nakon toga, se zbog sindikalnog rada i bez saglasnosti sindikata ne može:
- otkazati ugovor o radu,
- premjestiti u okviru istog poslodavca, ili na rad kod drugog poslodavca,
- ubrojati medu višak zaposlenika
- staviti u nepovoljniji položaj od drugih zaposlenika.
- pokrenuti disciplinski ili odštetni postupak.

XIV. KOLEKTIVNO OSIGURANJE

Član 70.

Zaposlenik ima pravo na kolektivno osiguranje za slucaj povrede na radu, tjelesne nesposobnosti ili smrti.
O izboru osiguravaca odlucuje poslodavac na ciji teret troškova poslovanja se vrši uplata premije osiguranja.
Na kraju kalendarske godine zaposleniku se urucuje pregled uplacenih premija osiguranja.

XV. PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA  NACIN RJEŠAVANJA SPOROVA

Član 71.

Potpisnici ugovora ce svim raspoloživim sredstvima nastojati da se ovaj ugovor izvršava, a njegove odredbe poštuju.
Za rješavanje sporova nastalih izmedu potpisnika ugovora koji se ne mogu riješiti medusobnim pregovaranjem i dogovorom, osniva se mirovno i arbitražno vijece.
Smatra se da je spor medu stranama ako se one ne mogu dogovoriti o zakljucivanju, promjeni ili dopuni ugovora, jer se obavezuju da ce nastojati sve sporove riješiti mirnim putem.

Član 72.

Za vrijeme važenja i provodenja ovog ugovora, stranke ce se uzdržavati od akcija industrijske borbe kao što su štrajk , bojkot i sl.
Obaveza cuvanja socijalnog mira ne odnosi se na pitanja o kojima je pokrenut zahtjev za pocinjanje kolektivnih pregovora radi njihovog uredenja, kao na postupanje stranaka u slucaju neuspjelog pokušaja mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova iz ovog ugovora.

Član 73.

Sindikat i poslodavac dogovaraju pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati u slucaju štrajka ( koji objekti i koliko dugo ce raditi, kako bi se osiguralo nužno snabdijevanje gradana, te o drugim poslovima koji se u vrijeme štrajka ne smiju prekidati).

Član 74.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjenu ili dopunu ugovora. koja to radi u pismenoj formi.
Druga strana ima obavezu odgovora na predložene izmjene ili dopune u roku od 30 dana.
Ako se potpisnici ugovora ne sporazumiju o izmjenama ili dopunama ugovora, odnosno ne postignu dogovor u postupku mirenja, rješavanje spora se povjerava arbitražnom vijecu.

Član 75.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova izmedu potpisnika ovog ugovora, koje nije bilo moguce riješiti medusobnim pregovaranjem, pokrece se postupak mirenja. Postupak mirenja pokrece se na pismenu inicijativu jednog od potpisnika ovog ugovora.
Mirovno vijece ima predsjednika i 4 clana. Svaki potpisnik ugovora imenuje po dva clana mirovnog vijeca.
Mirovno vijece sporazumno imenuje predsjednika vijeca iz reda priznatih naucnih, strucnih i javnih zaposlenika.

Član 76.

U postupku mirenja ispitati ce se navodi i prijedlozi stranaka, a po potrebi prikupit ce se i dodatni podaci i saslušati stranke.
Mirovno vijece ce dati pismeni prijedlog rješenja spora, a mirenje je uspjelo ako ugovorne strane prihvate taj prijedlog.

Član 77.

Ako ne uspije ni postupak mirenja, ugovorne strane mogu rješavanje kolektivnog radnog spora povjeriti arbitraži od tri clana.
Arbitraža za svaki spor se imenuje iz šire liste arbitara koju su saglasno utvrdili potpisnici ugovora.
Postupak za utvrdivanje kršenja odredbi ovog ugovora mogu pokrenuti potpisnici ovog ugovora.

Član 78.

Arbitraža svoju odluku temelji na zakonima, ovom ugovoru i pravicnosti.
Arbitražna odluka mora biti obrazložena, osim ako strane u sporu ne odluce drugacije.
Protiv arbitražne odluke žalba nije dopuštena i ista ima pravnu snagu i dejstvo ovog ugovora.

Član 79.

Ugovorne strane imenuju zajednicko tijel za tumacenje odredbi ovog ugovora i pracenje njegove primjene.
Zajednicko tijelo ima 6 clanova, od kojih svaka strana imenuje po tri clana.

Član 80.

Svaka strana može otkazati ovaj ugovor.
Otkaz je potrebno drugoj strani najaviti u roku koji ne može biti kraci od 60 dana.
Po otkazivanju ugovora, svaka strana može tražiti zakljucivanje novog ugovora.

XVI. ŠTRAJK

Član 81.

Ako se iscrpe svi metodi mirnog rješavanja nastalih sporova, Sindikat ce tražiti izjašnjavanje svojih clanova o stupanju u štrajk.
Štrajk organizira i vodi sindikat u skladu sa Zakonom o štrajku (), pravilima Sindikata o štrajku, Statutu Sindikata radnika trgovine Bosne i Heregovine i ovim ugovorom.

Član 82.

Organizovanje i sudjelovanje u štrajku na nacin utvrden zakonom i pravilima Sindikata ne predstavlja povredu radne obaveze i ne može biti osnov za utvrdivanje bilo kakve odgovornosti niti za prestanak radnog odnosa.

XVII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 83.

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno, osim onih odredbi za koje potrebna odgovarajuca razrada u pravilniku o radu.
Ako bi pravilnikom o radu neko pravo zaposlenika bilo utvrdeno u manjem obimu od prava naznacenih u ovom ugovoru, primjenjuju se odredbe ovog ugovora.

Član 84.

Troškove pripremanja, pracenja i ostvarivanja ugovora snose ugovorne strane svaka u svom dijelu, a troškove pripremanja i rada mirovnog vijeca, arbitraže i komisije za tumacenje ugovora strane dijele proporcionalno.

Član85.

Za ostvarivanje prava i obaveza poslodavaca i zaposlenika koja nisu regulisana ovim ugovorom primjenjuje se Zakon o radu

Član 86.

Tumacenje, primjena i provodenje ovog ugovora u nadležnosti je zajednicke komisije koju sporazumno obrazuju potpisnice ovog ugovora.

Član 87.

Ovaj ugovor se smatra zakljucenim kada ga u istovjetnom tekstu prihvate i potpišu predstavnici potpisnika.

Član 88.

Ovaj Ugovor dostavlja se Federalnom ministarstvu socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica , a objavljuje se u Službenim novinama Federacije BiH i stupa na snagu osmog dana od dana objave.

 



ANEKS KOLEKTIVNOM UGOVORU
Utvrdivanje osnovne place

1. Tabela radnih mjesta po grupama i koeficijentima složenosti poslova.
2. Vrednovanje posebnih znanja i sposobnosti koja nisu bila obuhvacena utvrdenim grupama složenosti.

Grupa Opis poslova Najniži koeficijent loženosti (i karakteristicna radna mjesta) složenosti poslova

I . Jednostavni rutinski posao pomocni radnik, spremacica, cuvar, servir, sobarica) 1,00
II . Manje složeni poslovi i zadaci dostavljac robe, telefonist, mesar, kuhar jednostavnih jela ) 1,15
III . Srednje složeni poslovi i zadaci daktilograf,pomocni administrator, evidenticar, disponent robe, onobar, kuhar poslasticar ) 1,35
IV . Srednje složeniji i raznovrsniji poslovi blagajnik,prodavac,skladištar,vozac,knjigovoda, uhar specijalista ) 1,60
V . Složeniji poslovi i zadaci koji zahtjevaju vecu samostalnost poslovoda manje prodavnice,bilansist,kadrovski tehnicar, otelska domacica ) 1,85
VI. Poslovi koji zahtjevaju vecu kreativnost i samostalno komercijalist,ekonomist,tehnolog,poslovoda srednje rodavnice, kulinar) 2,20
VII. Poslovi koji zahtijevaju vece angažovanje i samostalnost poslovoda skladišta,poslovoda vece prodavnice,samoposluge, ukovodilac odjeljenja) 2,55
VIII.Poslovi koji zahtijevaju dodatno poznavanje užeg podrucja djelovanja diplomirani ekonomist,dipl.pravnik, ng. zaštite na radu ) 3,00
XIV. Vrlo složeni poslovi koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost, e dodatna specijalisticka znanja rukovodilac ekonomsko financiskog, komercijalnog, kadrovskog, pravnog, opšteg, informatickog sektora) 3,45
X. Najsloženiji poslovi i zadaci s posebnim znacenjem za poslovanje direktor ekonomsko-financijskog sektora,direktor pravnih, kadrovskih iopštih poslova ) 4,00

Vrednovanje posebnih znanja, sposobnosti i uslova koji nisu
obuhvaceni utvrdenim grupama složenosti

Pod posebnim zanimanjima, sposobnostima i uslovima koje treba posebno i vrednovati, podrazumjevaju se ona zanimanja koja nisu obuhvacena i vrednovana utvrdenim stepenom strucne spreme konkretnog zanimanja.
Preduzeca mogu opštim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom, utvrditi takve poslove i uslov za njihovo obavljanje (poseban strucni ispit, znanje odredenog stranog jezika, posjedovanje odredenih specijalnih znanja i vještina i dr.)