|
|
POČETNA  STBIH SEKCIJA ŽENA Aktuelno
Održana godišnja konferencije Sekcije žena STBIH
Prezentiran Gender trening paket za žene
Kao i u nizu godina dosada, Sekcija žena STBIH je 27-28.oktobra 2003. u hotelu Aqua u Sarajevu održala svoju godišnju konferenciju za žene. Tema konferencije "Gender izazovi, perspektive i mogucnosti u modernom Bh društvu" dala je opšti i potreban generalni pristup pitanju ženske populacije u današnjim institucijama u našoj zemlji i na taj nacin omogucila diskusiju na temu dosadašnjih aktivnosti Sekcije žena kao i mogucnostima za buduci angažman na promoviranju pitanja gendera u sindikalnim aktivnostima u zemlji.
Konferenciju su svojim prisustvom uvelicale naše kolege iz Sindikata trgovine i usluga Finske, PAM te finske projektne institucije, SASK, koja u ulozi donatora okupljenih u okviru FIET/UNI projekta za BIH, vec par godina pomaže aktivnosti žena i uopšte sindikalne aktivnosti.
Zajednicka vecera
Torta zahvalnosti za PAM
Gda. Tarja Kantola, sekretar za medunarodnu saradnju u Pam-u svojim je interesantnim predavanjem približila pitanje gendera u jednom modernom i dobro uredenom evropskom društvu kakvo je finsko, te kako se ova pitanja tretiraju u tamošnjem sindikalnom pokretu.
Dr.Jadranka Mikic je kao i obicno ovu strucnu problematiku približila našim clanicama svojevrsnim i vješto koncipiranim predavanjem na temu gendera, a poseban angažman dale su i same ucesnice kako prezentacijom uslova u kojima one same rade, tako i diskusijom na temu.
Konferencija je okupila 37 ucesnika iz svih krajeva BIH.
Drugi dan konferencije, predviden za promociju Gender trening paketa, ponudio je ucesnicama jedan moderan i perspektivan projekat, realiziran u ovkiru Sekcije žena STBIH a namjenjen cjelokupnoj ženskoj radnoj populaciji u FBIH. Na prmociji ovog materijal, o cijem sadržaju možete više naci na stranicama u prilogu, govorile su njegove autorice, Mersiha Beširovic, Azra Šehbajraktarevic i DR. Jadranka Mikic, kao i gda. Eila Kamarainen, SASK Finkska u ime donatora.
Projekat je vec naišao na odlicne kritike veoma pozitivan odgovor od strane kako lokalnih korisnika isto tako i medu drugim granskim sindikatima.
KONFERENCIJA SEKCIJE ŽENA STBIH
Stres je drugi po redu radno uvjetovanih zdravstvenih problema, odmah iza bolova u ledžima. Od njega u zemljama EU pati više od 41 milion ljudi, gotovo svaki treći zaposlenik.
Raditi u trgovini I finansijama gdje smo svakodnevno upućeni na rad sa strankama I gdje naš radni uspjeh u velikoj mjeri zavisi od ličnog raspoloženje stranke, pogoduje razvoju stresnih faktora. U BIH danas uzroci stresa na radnom mjestu su višestruki I kreću se od onih globalnih, poput nedostatka sigurnosti zaposlenja I plaća do individualnih kakve su premorenost, loša radna sredina te problemi privatne prirode.
Poznato je da stres na radnom mjestu može imati različite posljedice za zdravlje, posebno za zdravlje žene koje su upravo najugoroženija populaciona grupa kad je u pitanju ovaj problem. Na listi najčešćih oboljenja uzrokovanih radom u stresnoj radnoj sredini su srčani udari, rak, bolesti želuca tjeskoba I depresija, nesreća na radu ili čak samoubistvo. Stres je prema procjenama uzrok 16% srčanih bolesti kod muškaraca I 22% kod žena.
Sekcija žena STBIH je u saradnji sa Mrežom žena BIH I FIET/UNI projektom za BiH stoga I organizirala konferenciju pod nazivom:
"Rad u stresnim indistrijskim granama
I njegov uticaj na zdravlje žene"
Konferencija je održana u Sarajevu 15-16. avgusta ove godine I okupila je žene iz raznih dijelova BIH.
Kako stres stvarno utiče na naše zdravlje, kako na njega reagovati I kako se nositi sa konstantnim stresnim situacijama kojima smo izložene, sa stručne strane su pokušale odgovoriti dr. Bralo Vesna, akušer kao I naša stalna saradnica u realiziranju aktivnosti žena dr. Jadranka Mikić.
Poklon posjetiocima našeg site: TEST - UPITNIK INTENZITETA STRESA NA POSLU
Prilog: REKLE SU O STRESU!
ŽENE PROTIV SVIH OBLIKA DISKRIMINACIJE
- DISKRIMINACIJA PO OSNOVU RADA -
UVOD
Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj je potpisivanjem Općeg mirovnoga sporazuma prije sedam godina zaustavljen jedan od najbrutalnijih ratova koji je za posljedicu imao ogroman broj izbjeglih i raseljenih osoba, oko 250.000 poginulih i na stotine hiljada ranjenih. Samo u Federaciji BiH 26.122 djece ostalo je bez jednoga roditelja. U ovoj zemlji dogodili su se najteži oblici kršenja osnovnih ljudskih prava i sloboda, genocid i etnički progoni.
Bosna i Hercegovina je u mnogome jedinstvena. Ovlaštenja koja su Dajtonskim sporazumom data međunarodnoj zajednici, odnosno visokome predstavniku, omogućavaju direktnu intervenciju iznutra. Naime, uspostavljen je sistem provedbe mirovnoga sporazuma i nametanja zakona i mjera u slučajevima kada domaće vlasti to ne čine.
U Bosni i Hercegovini je u toku proces privatizacije gdje društveno vlasništvo prelazi u privatno odnosno tranzicija iz privrednog socijalističkog društva u društvo tržišne ekonomije.
Ženske nevladine organizacije bile su i ostale kreatori i promotori izgradnje kulture nenasilja. Od žena se očekuje da budu glavni subjekti mirotvorstva u stvaranju povjerenja i pomirenja u Bosni i Hercegovini. Međutim, apsurdno je da se od njih traži da budu mirotvorci i da utiču na društveno okruženje, a da ih pri tome nema tamo gdje su se donosile ili se još donose značajne odluke. Nije ih bilo u Dajtonu, ni u Vašingtonu, ni na madridskoj ili briselskoj konferenciji, a govoreći iskreno, nema ih u većem broju ni u Paktu stabilnosti. Zašto je pitanje uloge žena vezano samo za jedan radni sto Pakta - Radni sto za demokratizaciju? Zašto žena nema u radnome stolu za sigurnost, ili ekonomiju, jer bez ekonomskoga osnaženja žena, nema ni mogućnosti jačeg uticaja na stabilnost?
U Bosni i Hercegovini je, zahvaljujući međunarodnoj zajednici, odnosno OESC, koji ima mandat organiziranja izbora u BiH, učinjen izvjestan pomak. Naime, svojim Pravilima utvrdio je da na listama kandidata koji se prijavljuju za izbore mora biti najmanje 30% žena, što praktično znači da svaki treći kandidat mora biti žena. Međutim, čim su se pojavila Pravila "otvorenih lista", postotak žena se smanjio, što znači da u javnosti, među biračima, nema svijesti da žena bude birana na javnu dužnost.
PRIVATIZACIJA BEZ ŽENA
Automatizam ne može sve riješiti, a ponekad može biti i kontraproduktivan, ukoliko se, recimo, ne vodi računa o ukupnoj društvenoj svijesti o položaju žene i ukoliko se kritički ne posmatra program svake političke stranke. Ima i primjera da jedan broj žena kandidatkinja ne zastupa stvarne interese žena, nego, naprotiv, revitaliziraju retrogradne koncepte o poimanju uloge žene, njen povratak u kuću kao domaćice, ili se u programu stranke uopće ne spominju "ženska prava".
Pretvorbom društvenog vlasništva u privatno neophodno je istaknuti da ovaj proces ima veoma važne konsekvence i za ženu. Niko se nije bavio analizom i dao odgovor na pitanje kako je žena prošla u procesu privatizacije u BiH? Ima li ijedna žena koja je postala vlasnik neke firme koja se privatizirala? Čini se da su vlasnici kapitala 100% muškarci, tako da ekonomsko osnaženje žena i proces privatizacije idu i prolaze mimo njih.
Najobičniji primjer žene u procesu privatizacije jeste pravo na otkup stanova. Iako je Zakonom o stambenim odnosima utvrđeno da su supružnici zajednički nosioci stanarskoga prava, prilikom otkupa stanova kao kupac se u pravilu javlja muž kojemu je supruga, kao zajednički nosilac stanarskog prava, dala saglasnost da može otkupiti stan.
Da bi žene mogle uticati i dati svoj doprinos, prije svega im se mora omogućiti da budu prisutne, vidljive i aktivne. Nisu važne samo brojke I procenti, bitno je to koliko su one u mogućnosti da sudjeluju u odlučivanju u pitanjima koja su bitna za stabilnost društva. U BiH nema dovoljno žena na čelnim mjestima, ni u izvršnoj vlasti, ni u parlamentima, a ni u privredi,
Zašto je tako?
Sigurna sam da ćemo se složiti u konstataciji da je zapravo diskriminacija jedan od glavnih razloga zašto žena još uvijek nema ulogu koja joj pripada.
Smatram da bi i danas na ovoj konferenciji bilo od koristi utvrditi da li su međunarodni standardi o ljudskim pravima, koji regulišu i prava žena, dovoljni za elimisanje nejednakosti žena ukorijenjene u tradiciji i kulturi, nejednakosti koju nerijetko u značajnoj mjeri brane i same žene uprkos činjenici da je štetna po njih.
SUPTILNA DISKRIMINACIJA
Ustav BiH i Ustav Federacije BiH, Zakon o radu, pa čak i kolektivni ugovori deklarativno zabranjuju diskriminaciju žena, međutim jezik kojim su pisani već u startu pretpostavlja muškarca na svim čelnim mjestima - i u politici, i u ekonomiji, i u privredi i u društvenom životu. Naime, sva imena poslova, kao što su predsjednik, ministar, poslodavac, navedena su u muškom rodu. Jezik je očito rezultat društvenih odnosa, ali istovremeno jezik dodatno utiče na sadašnje i buduće odnose. Tako se već na startu, u ustavu i u zakonodavstvu uopće, na ovaj suptilan način utiče na svijest da su te pozicije rezervisane za muškarce i da žena ne može ravnopravno konkurisati na takova mjesta, odnosno da se ona mora mnogo više dokazivati i potvrđivati kao stručnjak u nekoj oblasti da bi se uopće moglo govoriti o njenom postavljenju na neko važnije mjesto.
ZAKON O RADU I DISKRIMINACIJA ŽENA
Međunarodno radno pravo položaju žene posvetio je posebnu pažnju. Regulirajući ovu materiju kroz Zakon o radu u FBIH zakonodavac je koristio međunarodne standarde i konvencije iz oblasti radnog zakonodavstva tako da je osim prava na rad, detaljno regulisao zaštitu žena u radnom odnosu pri čemu posebno mjesto ima zaštita materinstva. Prava žena su praktično izjednačena sa muškarcima u svim oblastima radnog zakonodavstva. Pored prava koja ima na radu i po osnovu rada žena ima i pravo na posebnu zaštitu kojom se obezbjeđuje njena funkcija materinstva. Upravo ta posebna zaštita žena utiće na diskriminaciju žena po osnovu rada. Postoji raskorak između ravnopravnosti koju priznaje zakonodavac i stvarnog stanja. Zabrana diskriminacije predstavlja osnovnu predpostavku za uspješnu primjenu propisa o radu.Međutim diskriminacija prema ženama teško će se moći dokazati u uslovima kada i muškarac i žena ispunjavaju uslove radnog mjesta. Naime za poslodavce nije prihvatljivo da žena koristi prava koja je zakon dao te s toga zbog funkcije materinstva žene veoma teško dolaze do radnih mjesta, teško mogu napredovati u svom poslu.
Jedna od posebnih zaštita žena u Zakonu o radu, a prenijeta iz Konvencije MOR-a br. 89 kojom se zabranjuje nočni rada ženama zaposlenim u industriji je previše uopštena, jer ovom odredbom ženama u tekstilnoj industriji, koja u pravilu radi 24 sata, dovodi se u pitanje legalnost rada.
Zakonska formulacija da se ženama uskraćuje bavljenje poslovima koji s obzirom na njene psihofizičke osobine, ugrožavaju njen život i zdravlje je preširoka i nameće brojna pitanja. Kako nije precizno utvrđeno koje su to psihičko-socijalne osobine žene u pitanju i kako rad ugrožava ženin život i zdravlje drugačije nego kod muškaraca ostavlja prostora poslodavcu da ima opravdanje zašto je na određeno mjesto primio muškarca a ne ženu.
Zakon o radu nema ni jedne odredbe kojom propisuje jednako nagrađivanje muškarca i žene za rad jednake vrijednosti, odnosno odredbe kojom se propisuje poštovanje ovog standarda. Poslodavac ne može isplatiti plaću manju od najniže plaće utvrđene kolektivnim ugovorom, a pojedinačna isplata je tajna tako da se u današnjim uslovima privređivanja vrlo lako može desiti da vrednovanje muškarca i žene bude različito.
POLITIČKA I EKONOMSKA SAMOSTALNOST
Žene moraju imati moć koja će im omogućiti da utiču i da izazovu promjene. To znači da se moraju boriti za svoju političku samostalnost i ekonomsko osnaženje, raditi na razobličavanju svih oblika diskriminacije ali istodobno biti spremne prihvatiti odgovornost za te promjene. Zato trebaju biti vidljive i u medijskome prostoru.
Međunarodna mjerola ljudskih prava moraju biti implementirana u domaće zakonodavsto, što je temeljna pretpostavka za ostvarenje svih demokratskih promjena. Dakle i onih koje se tiču ostvarivanja adekvatnog položaja žena. |
|
Contact
For more informations please contact: Mersiha Beširović
FIET Project Manager
This e-mail address is being protected from spam bots, you need JavaScript enabled to view it
|
