IZVJEŠTAJ O RADU SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA BOSNE I HERCEGOVINE IZMEĐU DVA KONGRESA

Kao jedinstvena, samostalna, interesna, nestranačka, multinacionalna i multietnička organizacija radnika, Savez samostalnih sindikata BiH i njegovi organi u periodu između Drugog i Trećeg kongresa svoju aktivnost prvenstveno su usmjerili na ostvarivanje Programskih ciljeva utvrđenih na prošlom Kongresu i realizaciju zadataka utvrđenih Programom rada Saveza samostalnih sindikata BiH, u kome se posebno insistira na vođenju globalne sindikalne politike koja će ojačati organizaciju, kao i na rješavanju brojnih pitanja bitnih za ostvarivanje i zaštitu ekonomskih i socijalnih prava i interesa članstva.
1.    Aktivnosti Saveza samostalnih sindikata BiH na utvrđivanju  mjera za provođenje ekonomskih reformi u Bosni i Hercegovini svakako su spadale u strateški najvažnije aktivnosti Saveza u proteklom periodu. Tako je u cilju donošenja i realizacije najavljenih ekonomskih reformi u FBiH, Savez sindikata BiH utvrdio set prioritetnih mjera za koje je smatrao da ih Vlada FBiH treba hitno donijeti i time krenuti u aktivnosti efikasnog rješavanja nagomilanih problema iz oblasti rada i socijalne sfere.
U tom cilju, ostvarivani su stalni kontakti sa Vladom FBiH, a svojim učešćem u radu Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH insistiralo na donošenju kvalitetnijih zakona i efikasnih mjera za prevazilaženje izuzetno teškog ekonomskog stanja u FBiH i poboljšanju pravnog, materijalnog i socijalnog položaja članova sindikata.
2.   Savez samostalnih sindikata BiH aktivno je učestvovao u svim fazama izrade i oblikovanja Srednjoročne razvojne strategije BiH i dao veliki broj korisnih načelnih i konkretnih primjedbi, sugestija i prijedloga za poboljšanje teksta i prvog i drugog Prijedloga razvojne strategije.  U ove aktivnosti uključio se i Savez sindikata RS. Predlagači Strategije prihvatili su znatan broj sugestija i prijedloga Saveza sindikata BiH i ugradili ih u konačnu verziju Strategije. Savez sindikata BiH posebno je podržao one mjere predložene u Strategiji koje omogućavaju i ubrzavaju ekonomski razvoj i samoodrživu ekonomiju, povećanje zaposlenosti i smanjivanje siromaštva.
Savez sindikata BiH stalno je naglašavao da neće prihvatiti ekonomske mjere koje, radi smanjenja troškova proizvodnje, drastično smanjuju realne plaće, te dalje smanjivanje utvrđene visine najniže plaće. To bi dodatno osiromašilo radnike, posebno industrijske, koji su, i inače, na granici izdržljivosti.
Savez sindikata BiH tražio je da se objave najnoviji pokazatelji koji ukazuju na stepen siromaštva u BiH, jer su podaci navedeni u Strategiji zastarjeli, jednako kao i to da se u kategoriju siromašnih uvedu i određene kategorije radnika, kao što su radnici na čekanju i radnici koji rade, a više mjeseci ne primaju plaću.
Da bi podržao nastavak privatizacije i uopće Strategiju PRSP, Savez sindikata BiH je u ime svojih članova tražio da se u Srednjoročnu razvojnu strategiju ugradi jedan princip - sloboda tržišta bez rezervi, ali i socijalna država u kojoj će porodice koje nemaju vlastitog proizvodnog kapitala moći dostojanstveno živjeti od svog rada, ostvarivati sva zakonom i međunarodnim konvencijama utvrđena prava i obaveze, a od prikupljenih javnih prihoda biti zbrinuti socijalni slučajevi i svi oni koji zbog bolesti nisu u mogućnosti da rade.
Pored učešća u izradi Srednjoročne strategije, Savez sindikata BiH bio je aktivno uključen i u analize Akcionog plana njene implementacije. Tako je Savez sindikata BiH i predložio da se u Akcioni plan implementacije za 2005. godinu ugrade mjere koje će unaprijediti poslovno okruženje za domaća i strana ulaganja i dati podršku poduzetništvu. 3.          Savez samostalnih sindikata BiH je i u periodu između dva Kongresa kontinuirano pratio proces privatizacije. U tom smislu, Savez sindikata BiH ukazivao je da postojeći koncept privatizacije i njegovi efekti nisu dovoljno kritički sagledani, niti su predlagane potrebne mjere za prevazilaženje dosadašnjih slabosti i lutanja u daljem procesu privatizacije, kao ni mjere za efikasniju ekonomiju. Savez ¦ sindikata BiH posebno je ukazivao na promašaje sa privatizacijskim investicionim fondovima koji su izazvali najviše nejasnoća.
Sagledavajući sve slabosti i nedosljednosti u dosadašnjim privatizacijskim procesima, Savez sindikata BiH je sve jasnije dolazio do saznanja o neophodnosti novog, izmijenjenog pristupa privatizaciji. U tom pravcu Savez samostalnih sindikata BiH definisao je vlastite Stavove novom pristupu privatizacije u FBiH, koje je uputio Vladi FBiH.
U Stavovima je predloženo da novi pristup, prije svega, bude usmjeren na restrukturiranje privrednih društava, pa tek onda njihovu prodaju strateškim partnerima, a da se za preduzeća iz javnog i komunalnog sektora donese neophodna regulativa koja će onemogućiti da se nacionalna bogatstva prodaju u bescijenje.
U cilju implementacije novog pristupa privatizaciji, Savez sindikata BiH je predložio i neophodne izmjene postojeće zakonske regulative iz ove oblasti, što je dijelom i realizovano (izmjene Zakona o privatizaciji preduzeća i dr.).
4.  Ocjenjujući da se proces privatizacije odvija presporo i da je praćen grubim greškama, nezakonitostima i, u pojedinim slučajevima, otvorenom pljačkom državne imovine, Savez sindikata BiH je zahtijevao da se izvrši revizija izvršene privatizacije, jer se nije moglo krenuti dalje u privatizaciju dok se ne raščiste neke uočene anomalije. Insistirajući na ovom zahtjevu, Savez sindikata BiH je tražio da se revizija ozakoni i u tom smislu je izradio i ponudio Vladi i Parlamentu FBiH Zakon o reviziji izvršene privatizacije. Ovim Zakonom, Savez sindikata BiH je predložio da se,u postupku revizije utvrdi da li je privatizacija preduzeća obavljena  na pravilan i zakonit način  u pravnom, finansijskom i računovodstvenom pogledu.
Revizija bi se, u smislu predloženog Zakona, vršila u onim privatiziranim preduzećima za koja postoji opravdana sumnja ili dokazi daje u procesu privatizacije bilo nepravilnosti ili nezakonitosti, bez obzira kojom metodom su privatizirana.
Zbog straha od moguće revizije privatizacije i gubitka nezakonito stečene imovine pojedinci i grupe pokušavali su na sve načine, da ubijede Savez samostalnih sindikata BiH da odustane od predloženog zakona. U tom cilju vršeni su različiti pritisci na predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH,upućivana mu anonimna i prijeteća pisma za njegov život i porodicu, razbijana privatna kola, a i izvršeni pokušaji izazivanja saobraćajne nesreće u kojoj je trebao biti žrtva.
Međutim, što su pritisci i prijetnje na predsjednika Saveza sindikata BiH bili veći to je i Savez sindikata BiH bio sigurniji daje na pravom putu i jači u odluci da ne odustane od predloženog zakona.
U daljem insistiranju na donošenju ovog zakona Vlada FBiH je, umjesto prihvatanja ponuđenog Zakona o reviziji izvršene privatizacije, predložila donošenje Zakona o kontroli izvršenja obaveza iz kupoprodajnih ugovora. Savez sindikata BiH nije prihvatio ovakav prijedlog Vlade Federacije BiH jer i po postojećoj zakonskoj regulativi moguće je vršiti kontrolu izvršenja obaveza iz kupoprodajnih ugovora, ali nije moguće vršiti kontrolu da li su ti ugovori sklopljeni na zakonit način. Osim toga, kupoprodajni ugovori sklopljeni su samo u 5 do 10 odsto do sada privatiziranih preduzeća, a ostatak je privatiziran javnim upisom dionica, metodom protiv kojeg se Savez sindikata BiH izjašnjavao u više navrata i putem kojeg su različiti pojedinci i grupe, na nezakonit način ostvarili velika bogatstva ostavljajući radnike bez ikakvih prava.
Insistiranje Saveza sindikata BiH na donošenju Zakona o reviziji izvršene privatizacije naišlo je na odobravanje i u javnosti i medu brojnim poslanicima Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, te je zaključeno da Vlada FBiH u prijedlog Zakona o kontroli uvrsti i elemente Zakona o reviziji izvršene privatizacije koje je ponudio Savez sindikata BiH. Međutim, zbog brojnih opstrukcija i lobiranja tajkuna koji bi došli pod udar revizije, ovaj Zakon još nije pušten u parlamentarnu proceduru i savez sindikata BiH će i dalje raditi na njegovom donošenju.
5.                 Savez  sindikata  BiH i  njegove članice, te kantonalni  odbori, tokom izvještajnog perioda susretali su se sa brojnim problemima koji su izazivali opravdani bunt radnika i dovodili do brojnih štrajkova i masovnih protesta članova sindikata. Pokrenuto je više od 900 štrajkova  od kojih su se mnogi odvijali u kontinuitetu i po nekoliko mjeseci. Zabilježeno je i nekoliko kolektivnih štrajkova glađu u znak protesta zbog nezainteresovanosti odgovornih u privrednim društvima i organima vlasti za rješavanje nagomilanih problema.
Potvrdilo se da su u osnovi većine štrajkova opravdani zahtjevi radnika protiv privatizacijskih prevara, zakidanja na plaćama i, u cjelini, neregulisani radno-pravni status radnika. Nema niti jedne oblasti u kojoj djeluju sindikati a da se nisu dešavali štrajkovi i drugi vidovi iskazivanja nezadovoljstva radnika.
Najmasovniji i najkar akter ističniji protest koji je organizovao Savez samostalnih sindikata BiH bio je Protestni skup održan 29. aprila 2004. godine u Sarajevu. U ovom protestu učestvovalo je više od 12.000 članova Saveza sindikata BiH, a u sklopu njegove pripreme organizovano je potpisivanje peticije za smjenu Vlade FBiH, koju je potpisalo na desetine hiljada radnika. Neposredan povod za organizovanje protesta bilo je usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečajnom postupku. Međutim, stvarni razlozi za ovakvo iskazivanje nezadovoljstva ležali su u višegodišnjim nepravdama prema radnicima, gubljenju posla i gašenju proizvodnih pogona zbog loše privatizacije, nemogućnostima ostvarivanja prava iz radnog odnosa i drugo.
6.               Jedan od strateških zadataka na kojima se Savez sindikata BiH angažovao u proteklom periodu bila je dosljedna primjena odredbi Općeg i granskih kolektivnih ugovora. Međutim, kako je proces privatizacije odmicao, na tom planu su se ukazivali sve veći problemi, budući da su se odredbe kolektivnih ugovora odnosile samo na pravne subjekte sa većinskim državnim kapitalom.
Pokušavajući prevazići ovaj problem, Savez sindikata BiH je sa Udruženjem poslodavaca FBiH potpisao Privremeni ugovor o pristupanju Udruženja poslodavaca Općem kolektivnom ugovoru za teritoriju FBiH, kojim je primjena kolektivnog ugovora proširena na sva privredna društva sa privatnim ili većinskim privatnim kapitalom. Međutim, ovo nije dalo značajnije rezultate, tako daje Savez nastavio aktivnosti u cilju proširivanja djelovanja kolektivnog ugovora. Savez sindikata BiH je i putem Ekonomsko-socijalnog vijeća vršio pritisak na Vladu Federacije BiH, kako bi se, donošenjem odluke o proširivanju Općeg kolektivnog ugovora od strane resornog federalnog ministarstva, obezbijedila ista prava za sve zaposlene, bez obzira na vlasničku strukturu upravnim subjektima u kojima su radno angažovani.
Na žalost, sve ove aktivnosti su ostale bez značajnijeg rezultata, sve dok Savez sindikata BiH nije pokrenuo inicijativu i pristupio izradi novog Općeg kolektivnog ugovora kao odgovor na prijedlog Vlade FBiH za donošenje Zakona o najnižoj cijeni rada, odnosno pokušaj stavljanja van snage člana 5. Općeg kolektivnog ugovora Ova inicijativa je prihvaćena od strane sva tri socijalna partnera u Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH i u drugoj polovini 2004. i 2005. godini vođena je intenzivna aktivnost na usklađivanju odredbi kolektivnog ugovora između socijalnih partnera. U junu 2005. godine Ekonomsko-socijalno viječe za teritoriju FBiH utvrdilo je usaglašeni Prijedlog novog Općeg kolektivnog ugovora i uputilo ga Vladi FBiH na izjašnjavanje, a potpisan
je 27.avgusta 2005 godine na Centralnoj manifestaciji obilježavanja stogodišnjice Sindikata BiH.
7. Ostvarujući svoju ulogu u društveno-ekonomskom razvoju, Savez sindikata BiH je u ovom periodu ostvario sigurno jednu od svojih najznačajnijih pobjeda -konstituisanje Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH.
Na inicijativu Saveza sindikata BiH koji je izradio i socijalnim partnerima -Vladi FBiH i Udruženju poslodavaca FBiH - ponudio Sporazum o formiranju Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH, ovo Vijeće osnovano je 2002. godine potpisivanjem navedenog Sporazuma između Vlade FBiH, Saveza samostalnih sindikata BiH i Udruženja poslodavaca FBiH. Ovo je učvrstilo poziciju Saveza samostalnih sindikata BiH kao stvarnog predstavnika interesa radnika, a predstavnici Saveza sindikata BiH i udruženih granskih sindikata po prvi put su postali članovi tijela koje, na bazi tripartitnog pregovaranja, vodi pravi socijalni dijalog, rješava i odlučuje o pitanjima ekonomske, socijalne i razvojne politike, afirmacije i zaštite ekonomskih i socijalnih prava, odnosno interesa radnika i poslodavaca, te razvijanja sistema kolektivnog pregovaranja i zaključivanja i primjene kolektivnih ugovora.
U periodu od osnivanja do danas kroz Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH razmatrana su i usaglašavana brojna pitanja od interesa za sve tri strane, uz puno uvažavanje njihove međusobne samostalnosti i ravnopravnosti. Posebno treba naglasiti, da su na Ekonomsko-socijalnom vijeću, prije slanja u parlamentarnu proceduru, razmatrani nacrti zakoni kojima se regulišu prava radnika i drugi pravni akti čija rješenja imaju uticaja na utvrđivanje i ostvarivanja prava radnika. To je omogućilo veći uticaj Saveza sindikata BiH već u samom postupku izrade određenih zakona, odnosno predupređivanje posljedica koje bi nastale za radnike ukoliko Savez samostalnih sindikata ne bi učestvovao u izradi samih zakona. Važno je napomenuti da su članovi ESVFBiH iz Saveza samostalnih sindikata BiH uvijek, prije održavanja sjednica, zajednički utvrđivali stavove i strategiju nastupa u ESV i za svako pitanje imali stručnu podlogu, što je doprinosilo jedinstvenom istupu i vrlo često uspjehu sindikalne delegacije da se izbori za svoje stavove.
8.               U proteklom periodu, Savez sindikata BiH posvetio je značajan dio svoje aktivnosti donošenju zakona značajnih za radnike. U nekoliko navrata Savez sindikata BiH je upućivao primjedbe i prijedloge na predložene zakone od interesa za radnike, a naročito: Nacrt zakona o naplati dospjelih, a nenaplaćenih doprinosa za socijalno osiguranje (PIO, zdravstvo i naknada za zapošljavanje), Nacrt zakona o najnižoj cijeni rada, Nacrt zakona o reviziji izvršene privatizacije (prijedlog SSSBiH), Nacrt zakona o kontroli emisije dionica i kontroli ugovora zaključenih u postupku privatizacije u FBiH (prijedlog Vlade FBiH), Zakon o stečaju, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju,  Zakon o vijeću zaposlenika,  izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osigranju, Prijedlog zakona  o izmjenama i  dopunama  Zakona  o penzijskom i invalidskom osiguranju, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Nacrt zakona o rješavanju radno-pravnog statusa zaposlenika koji dobrovoljno napuštaju privredni subjekt u procesu restruktuiranja.
Primjedbe na predložene zakone i sami zakoni,pripremljeni u Savezu sindikata BiHpored toga što su, razmatrane na ESVFBiH, dostavljane su i Vladi FBiH, te uvijek upućivane i Parlamentu FBiH (oba doma i predsjednicima klubova poslanika), a o svemu je upoznat i OHR.
9.               Odmah nakon donošenja i objavljivanja Zakona o vijeću zaposlenika u julu 2004. godine,  u Savezu sindikata BiH je pripremljeno uputstvo o aktivnostima i zadacima sindikata u primjeni ovog zakona. Uputstvom se utvrđuju i bliže razrađuju
aktivnosti i zadaci Saveza sindikata BiH, granskih sindikata, kao njegovih članica, i kantonalnih odbora sindikata, a naročito sindikalnih podružnica u firmama u kojima se formira Vijeće zaposlenika.
Na ovu temu su, također, održani okrugli sto i više seminara, a Savez samostalnih sindikata BiH je i izdavač komentara Zakona o Vijeću zaposlenika sa potrebnim obrascima za njihovo formiranje i rad. Na prijedlog sindikalnih podružnica, već je formiran određen broj Vijeća zaposlenika.
10.                U sklopu aktivnosti vezanih za zakonodavnu inicijativu, Savez sindikata BiH je u izvještajnom periodu izradio i ponudio više zakona. Tako je izrađen prijedlog Zakona o radu i zapošljavanju BiH koji je upućen Parlamentu BiH, a kojim se utvrđuju opće odredbe, principi i načela za uređivanje radnih odnosa i zapošljavanja u BiH, u cilju  afirmisanja  i primjene  međunarodnih  i  evropskih  standarda  radnog zakonodavstva. Zakon bi se primjenjivao na cijelom prostoru BiH i predstavljao pravni okvir i osnovu za bliže uređivanje radnih odnosa posebnim zakonima o radu entiteta, Brčko Distrikta BiH i kantona.
Pored ovog, Savez samostalnih sindikata BiH izradio je i Nacrt zakona o reprezentativnosti na razini Federacije BiH i dostavio ga Vladi FederacijeBiH na razmatranje. Ovim zakonom uređuje se reprezentativnost sindikata i udruženja sindikata na razini Federacije BiH. Kako je predviđeno ovim zakonom, sindikati, koji ispunjavaju uslove kao reprezentativni sindikati na razini FBiH, imaju pravo zastupati svoje članstvo u socijalnom dijalogu sa Vladom FBiH i Udruženjem poslodavaca FBiH, sa njima zaključivati kolektivne ugovore i biti član i učestvovati u radu i odlučivanju u Ekonomsko-socijalnom vijeću i drugim tripartitnim tijelima.
11.                U izvještajnom periodu, Savez sindikata BiH posvetio je veliku pažnju organizacionoj izgradnji i jačanju Saveza sindikata BiH.  Sa ciljem jačanja radničke' organizacije, Savez samostalnih sindikata BiH je prošle godine aktualizirao i pitanja vlastitog reformisanja,kako bi stručnim i akcionim jedinstvom odgovorio na krupne izazove ulaska Bosne i Hercegovine, kao tržišne države, u evroatlantske integracije, te reformi koje pokreće parlamentarna vlast u oblasti ekonomije, privrede i radno- socijalne sfere. Suština i osnovni cilj reforme je dalje jačanje i stvaranje funkcionalne i efikasne organizacije i čvršće povezivanje granskog i teritorijalnog organizovanja Saveza sindikata BiH, te finansijsko jačanje organizacije. U tom cilju preduzete su značajne aktivnosti usmjerene na vlastitu reformu. Sačinjena je i od Glavnog odbora usvojena platforma za reformu pod nazivom "Principi reforme Saveza samostalnih sindikata BiH".
Posebno poglavlje u Principima posvećeno je i jačanju stručnog rada jer je već odavno postalo jasno da se bez dobrih stručnjaka u sindikalnim redovima i opremljenih službi, Savez samostalnih sindikata BiH i njegove članice neće moći uspješno suprotstaviti i argumentirati zahtjeve radnika i svojih članova u pregovorima s poslodavcima i vladama. Reforma je ključni argument i za omasovljenje organizacije. Dajući značaj neophodnoj reformi vlastite organizacije navedeni principi korišteni su i prilikom izrade kongresnih dokumenata.
12.               Savez sindikata BiH je u periodu između dva kongresa intenzivirao saradnju sa Savezom sindikata RS-a. Zajedničko djelovanje dva Saveza omogućilo je sindikalnom pokretu u BiH da u budućnosti efikasnije brani radnička prava i interese u zemlji i na međunarodnom nivou. U ovu aktivnost  bio je uključen i Ured Međunarodne konfederacije slobodnih sindikata za Jugoistočnu Evropu sa sjedištem u Sarajevu.
Najznačajniji rezultat intenzivirane saradnje dva Saveza predstavlja uspješno okončana aktivnost na formiranju Konfederacije sindikata BiH. Sporazum o formiranju
Konfederacije  sindikata  BiH potpisali su predsjednik Saveza  sindikata  BiH i predsjednik Saveza sindikata RS-a 25. maja 2005. godine u Sarajevu, a osnivačka skupština Konfederacije održana je 24. juna 2005. godine.
Ovim činom dva najmasovnija sindikata u BiH su, zadržavajući u potpunosti svoju autonomiju, stvorila zajedničku krovnu organizaciju sa više od 400.000 članova. Prema dogovoru, Konfederacija će usklađivati interese svojih članova u cijeloj zemlji i programske ciljeve u borbi za radnička prava, pregovarati s organima vlasti i predstavnicima poslodavaca na državnom nivou, te zastupati interese svojih članova u međunarodnom sindikalnom pokretu. Nakon potpisivanja Sporazuma hitno je zatražena registracija Konfederacije, formirani potrebni organi: Vijeće i Predsjedništvo i predloženo da se formira Ekonomsko-socijalno vijeće BiH, kako bi što prije otpočeo socijalni dijalog sa organima vlasti na nivou države.
Konfederacija je, kako je utvrđeno Sporazumom o njenom formiranju, otvorena i za druge sindikate i sindikalne centrale u BiH, koje prihvataju njena pravila i Sporazum.
13.   Savez samostalnih sindikata BiH je u izvještajnom periodu intenzivirao saradnju sa međunarodnim institucijama koje djeluju u BiH, naročito sa OHR-om, Svjetskom bankom, Međunarodnim monetarnim fondom, Međunaodnom organizacijom rada (ILO), OSCE-om, UNHCR-om i USAID-om. Predsjednik Saveza se, zajedno sa predsjednicima udruženih granskih sindikata, redovno susretao sa predstavnicima ovih međunarodnih organizacija, i tom prilikom se raspravljalo o aktuelnim ekonomskim i socijalnim pitanjima u BiH, posebno o procesu privatizacije,  reviziji privatizacije, ekonomskom i  socijalnom  položaju radnika, borbi protiv siromaštva i bržem zapošljavanju, reformi tržišta rada, te mjestu i ulozi sindikata u ovim procesima. O ovim pitanjima su Savez samostalnih sindikata BiH i Savez sindikata Republike Srpske organizovali  i poseban Okrugli sto, u  čijem  radu  su  učestvovali predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i OHR-a, kao i ostalih međunarodnih organizacija koje djeluju u BiH.
14.   Sindikat BiH je razvio saradnju i sa parlamentarnim političkim partijama. Posebno je u vrijeme predizborne aktivnosti za izbore za Parlamentarnu skupštinu BiH, parlamente entiteta i kantonalne skupštine, obavljeni razgovori sa svim političkim partijama koje su učestvovale na izborima,  i tako im data mogućnost da Savezu sindikata BiH iznesu svoje izborne programe, naročito o prevazilaženju problema u oblasti privatizacije,  zapošljavanja,  rješavanja  socijalnih pitanja  i  radnog zakonodavstva. Ovi susreti su se pokazali vrlo uspješnim, jer su ih elektronski mediji i štampa redovno pratili, tako da su članovima sindikata, kao biračima, korisno poslužili za njihovo opredjeljenje u glasanju na izborima. U cilju onemogućavanja bilo kakvih manipulacija u kontaktima sa političkim strankama, Glavni odbor je usvojio „Platformu za saradnju sa strankama u BiH". Tim dokumentom je definisan način i oblast saradnje Saveza sindikata BiH sa političkim strankama.